недеља, 5. мај 2024.

2 x H - vrhunski kvalitet za prave hedoniste

 

"Vrednost... nije mudro platiti previše, ali nije mudro ni platiti premalo.

Kada platite previše, izgubićete nešto novca i to je sve.

Kada platite premalo, ponekad izgubite sve.

Prosti zakon trgovine ne dozvoljava da platite malo,  a dobijete puno.

Ako poslujete sa najjeftinijim ponuđačem uvek je dobro dodati nešto da smanjite rizik.

A ako to uradite, onda imate dovoljno da kupite nešto bolje".

Džon Raskin (John Ruskin, 1819-1900), profesor istorije umetnosti na Oksfordu.

---------------------------------------------

Ovaj  tekst je nastao pre čitavih 11 godina, ali mislim da je aktuelan i danas, jer prave vrednosti nemaju rok trajanja. A kakve dodirne tačke imaju fotoaparat i štap za pecanje, saznaćete ako pročitate tekst do kraja.

Sticajem sretnih okolnosti, došao sam na duže vreme u posed jednog istinski legendarnog fotoaparata – Hasselblad 500 C/M. 


Posle nekoliko meseci fotografisanja sa njim, ne mogu, a da ga ne uporedim sa mojim starim Hardy Fibalite Spinning fiberašem! Prosto je neverovatno koliko sličnosti imaju ovi lepotani, iako su namenjeni za potpuno različite stvari! Napomena: ne pitajte kako i gde sam nabavio srednjeformatni film 6x6!

Oba proizvoda su bila predstavnici vrhunske tehnologije svoga vremena (a i danas su). Izrađeni su od najkvalitetnijih materijala i spajaju komponente najvišeg kvaliteta: Hardy - blank, rolenhalter i Seymo karike, a Hasselblad - telo, optiku i mehaniku. Na prvom piše „Made in England“, a na drugom „Made in Sweden“!

Mislim da svi, čak i oni koji se ne bave fotografijom, znaju se šta ime Hasselblad znači u fotografskom svetu. Ko i dalje ne veruje, neka pita fotografe koji se bave modnom fotografijom, jer se tamo za cenu ne pita – bitan je samo vrhunski kvalitet!

Hasselblad 500C je predstavljen javnosti daleke 1957. godine, dakle pre tačno 67 godina. I pored toga i danas je predmet želja mnogih fotografa, iako nema digitalni senzor, već koristi filmsku emulziju za pravljenje slike. To nam govori da postoje neke stvari koje su večne, bez obzira na trenutne trendove i tehnologije. 

Hasselblad aparate odlikuju robusnost, preciznost i pouzdanost. Zbog ovoga je Hasselblad uspeo da uđe i u svet kosmonautike! Hasselblad su nosili astronauti na Mesec i njime pravili prve fotografije novog sveta. Jedan takav Hasselblad (“Moon Camera”) je svojevremeno na jednoj aukciji dostigao cenu od čitavih 660.000 evra.

Haselblad je pravo uživanje koristiti, ali sa njim ne možete slikati na brzinu, jer nije primarno namenjen za akcionu, sportsku, reportažnu ili uličnu fotografiju. Najbolji rezultati se postižu kod slikanja studijskih i modnih fotografija, portreta, pejzaža ili arhitekture.

Reč je o totalno manuelnom aparatu, koji nema čak ni ugrađen svetlomer. Zato se parametri za fotografisanje moraju polako i pažljivo namestiti, što oduzima nešto vremena. Ali, kada posle foto seanse razvijete film i napravite fotografije u mračnoj komori, shvatićete zašto je Hasselblad toliko cenjen.

Na ovom aparatu je namešten fantastični Carl Zeiss Planar objektiv od 80mm, svetlosne jačine 1:2,8. Ovde treba napomenuti da je kod srednjeformatnih kamera objektiv žižne dužine 80mm u stvari normalni objektiv, kao što je 50mm objektiv kod Fx DSLR (ili 35mm) kamera.

Takođe, ni Hardy-jem nećete vitlati i žuriti, već polako i na tenane sa uživanjem. Hardy nema neke osobine modernih grafitnih štapova, zato što i nije napravljen od grafita. Napravljen je od staklenih vlakana (fiberglasa), koja su izrađena u Hardijevoj fabrici. Osim blanka, u Hardijevim pogonima su napravljeni rolenhalter i end kapa. Pluta je najkvalitetnija moguća portugalska, klase AAA, a karike su čuvene Seymo – žičane. Praktično ceo štap je urađen u pogonima House of Hardy. 

O kvalitetu ovog štapa ne treba trošiti reči. Po mom skromnom mišljenju, radi se o jednom od najboljih štapova ikada napravljenih. Uostalom, sam Hardy je baš ovaj štap godinama držao u katalogu, uz sve ostale "modernije" štapove od grafitnih vlakana.

Serija Fibalite se prvi put pojavila u Hardy katalogu za 1976. godinu, a bila je aktuelna sve do 1996. godine! U to vreme su štapovi od grafita već potpuno preuzeli primat, ali Hardy je čak i tada prodavao fiberaše sa finim uspehom. Tek u katalogu za 1998. godinu, serija Fibalite je sasvim nestala, mada se poneki zaostali primerak i dalje mogao kupiti uz malo sreće.

Osim vrhunskog kvaliteta i statusa koji su uživali, Hardiju i Haselbladu je zajednička i - težina! Teški su toliko da posle duge upotrebe zabole ramena! Zato je za Haselblad skoro obavezan stativ, a ja i Hardi povremeno odlažem de se odmori(m).

Osim nešto veće težine, Fibalite Spinning je u svakom pogledu iznad većine današnjih "modernih" štapova. Isto važi i za Hasselblad. Stavite u njega film, napravite nekoliko fotografija i videćete.

I još nešto - pogledajte cene na aucijama ili prodajnim sajtovima. Cene ne padaju, već blago rastu. To dovoljno govori samo za sebe. Jer zašto bi iko dao pare za nešto što ne vredi?

Današnji fotoaparati i štapovi za ribolov su znatno lakši, ali lakoća nosi sa sobom određenu cenu koju moramo platiti. Hardy i Hasselblad krasi vrhunski kvalitet. Praktično su neuništivi, a kod normalne upotrebe mogu trajati doveka. Mogu li današnji?

Oba proizvoda prosto odišu „diskretnim šarmom buržoazije“. Kad ih držite u rukama, osećate da imate nešto nesvakidašnje i vredno. Haselbladom fotografiše između ostalih i švedski kralj, a Hardijem peca engleska kraljevska porodica, ali i puno domaćih ribolovaca, koji i te kako znaju šta je kvalitet i nije im žao da potroše na najkvalitetniji pribor.

Na kraju, pročitajte jedno izuzetno zanimljivo pismo:

"Njegovo imperatorsko veličanstvo car nemački, namerava da se naredne godine ponovo bavi ribolovačkim sportom i poručio je od gospode Hardi iz Alnvika da mu naprave jedan od svojih najboljih štapova od lepljenog bambusa, 17 stopa dug. Car je prošle godine u Norveškoj koristio takav pozajmljeni štap i bio je oduševljen njim." – objavljeno u The Field, 1890 g.


субота, 4. мај 2024.

Windows 10 ili 11? Manje je veće?

Deluje apsurdno, ali ne i neočekivano - iako podrška za Windows 10 prestaje u oktobru 2025. godine, broj računara sa instaliranim "desetkom" raste, dok broj računara koji su na Windowsu 11 - opada. Nakon što je u februaru 2024. dostigao rekord od 28,16%, Windows 11 je doživeo pad, spustivši na svega 25,65%.

I pored velikog truda Microsofta, korisnici sporo prihvataju "jedanaesticu" i vraćaju se na desetku.

Što je još zanimljivije, procenjuje se da danas oko 3% svih računara radi pod Windowsom 7. Iako 3% deluje beznačajno, treba imati na umu da je trenutno (sasvim okvirno) procenjeni broj svih operativnih računara u svetu koji rade pod Windowsom oko 2 milijarde, a to znači da čitavih 60 miliona računara čak i danas "ganja sedmicu".

Za sporo prihvatanje jedanaestice svakako postoji više razloga, a verovatno je glavni što Microsoft i dalje insistira na novom harveru i uvodi restrikcije za instalacije Windowsa 11 na starijim računarima koji, na primer, nemaju TPM 2.0 i procesore novijih generacija. Ovo je naravno, moguće prevazići, ali prosečan korisnik nema dovoljno znanja da bi  se time bavio. Međutim, čak i kada uspe instalacija na starijem hardveru, desi se da to jednostavno ne radi kako treba. Imali smo na poslu takve situacije i morali da uradimo rollback i vratimo računar na desetku. 

Mnogi korisnici jednostavno neće da kupuju nove računare jer ne vide neku prednost u svakodnevnom radu. Uz to, Windows 11 ima dovoljno drugačiji GUI, što je još jedan od razloga zašto korisnici ostaju na desetki, koju bolje poznaju.

Iz mog iskustva sa korisnicima, znam da uvek teško prihvataju novitete, ne samo kada je OS u pitanju, već i većinu drugih programa i aplikacija. Iskren da budem, kako se više bližim penziji i mene ponekad mrzi da se bakćem sa kojekakvim akrobacijama i radije ostajem na proverenom. Doduše, ja sam svoje jedanaestice maksimalno prilagodio sebi i svom radu, tako da neke veće probleme nemam, ali u mrežnom okruženju problemi sa jedanaesticom (ali i desetkom) i dalje postoje.

Velika očekivanja imam od narednog velikog ažuriranja u obliku verzije 24H2, koja donosi mnoge novine, između ostalih i dublju implementaciju veštačke inteligencije, koja će rešavati neke problerme i ubrzavati rad, ali tu opet ostaje problem kompartibilnog hardvera ali i softvera. 

Microsof već testira ovu verziju koja će biti objavljena na njihovimInsider Canary i Dev Channel, a testeri već imaju mogućnost da tesrtiraju neke od novih funkcija.

Videćemo kako će Microsoft do jeseni, kada je najavljena finalna verzija 24H2, ispeglati probleme koji će se sigurno javljati, a do tada, iako se oprirete, ipak instalirajte Windows 11. Mislim da vredi više nego što se to čini trenutno.

Sve novosti o razvoju Windowsa 11, kao i verzije 24H2, možete pratiti na, po meni najinfomativnijem sajtu kada su u pitanju Windows 10 i 11 -  Windows Central.